Intuicija, anksioznost ili strah – kako ih razlikovati?

Osjećaš nešto, ali ne znaš točno što. Je li to intuicija koja te upozorava, strah od nečega konkretnog ili anksioznost koja dolazi bez jasnog razloga?

Razliku između intuicije i anksioznosti nije uvijek lako za prepoznati, posebno ako si dugo živjela u stanju povišene napetosti.

U ovom tekstu objašnjavam što je svako od ovih stanja, po čemu se razlikuju i kako ih možeš početi razlikovati u svom svakodnevnom životu.

Zašto emocije, a ne razum, drže kormilo naših odluka

Iako volimo vjerovati da su naše odluke produkt pomnog promišljanja. Slika na to je, nerijetko, puno šira nego što mislimo.

Trenutno živimo u dobu visoko orjentiranom na razmišljanje, promišljanje i mišljenje, ali činjenica je da naš život nije isključivo vođen “mislećim” dijelom mozga.

Emocije i naša uvjerenja često drže “kormilo” u donošenju odluka, a da toga nismo u potpunosti svjesni.

Naš kognitivni dio mozga je samo onaj dio koji je zadužen za kreiranje plana i realizaciju već donesene odluke, a odluku su već donijele emocije.

Da bismo donosili bolje odluke i bolje se nosili s vlastitim emocionalnim stanjima potrebno je razumjeti što emocije jesu, kako nastaju i kako se međusobno razlikuju.

Posebno ona tri stanja koja se često međusobno brkaju: strah, anksioznost i intuicija.

Što je strah — i po čemu se razlikuje od anksioznosti?

Strah je jedna od osnovnih ljudskih emocija. Nastaje kao reakcija na percipiranu prijetnju u našoj okolini i po defaultu aktivira fight, flight ili freeze način odgovora na nju.

Ono što je ključna karakteristika straha i po čemu ga razlikujemo od anksioznosti: on nestaje nakon što percipirana prijetnja više nije prisutna.

Primjerice, kad vidimo zmiju, naše tijelo reagira trenutno — srce ubrzava, mišići se stegnu. Čim zmija nestane iz vidokruga, strah počinje jenjavati.

Neke osobe su osjetljivije na doživljaj straha od drugih — to je dijelom određeno temperamentom, a dijelom ranijim iskustvima.

Ali i kod najosjetljivijih, strah kao takav vezan je uz konkretnu prijetnju i on s njom prolazi.

Anksioznost — kada strah ne prolazi

Anksioznost nije trenutna emocija. To je specifično emocionalno stanje koje karakterizira osjećaj nelagode, zabrinutosti, stresa, napetosti i straha — i koje ne prolazi zajedno s prijetnjom, jer često nije ni vezano uz konkretnu prijetnju “ovdje i sada”.

Tipičan primjer: imamo javni nastup za tjedan dana. Strah bi se aktivirao na sam trenutak nastupa. Anksioznost pak počinje već pri pomisli da nastup dolazi, prisutna je danima, hrani se “što ako” scenarijima i može biti prisutna i nakon što sam nastup prođe.

Anksioznost u svojoj srži je kontinuirano stanje povišene pobuđenosti — napetosti, zabrinutosti, iščekivanja negativnog ishoda.

Nerijetko koristimo izbjegavanje kao način nošenja s njom, što kratkoročno smanjuje nelagodu, ali dugoročno je pojačava.

Svaka osoba doživljava anksioznost. Neke osobe imaju veću predispoziciju za nju po temperamentu, ali to ne znači da je ona nepromjenjiva ili da s njom treba živjeti cijeli život.

Intuicija — razlika između intuicije i anksioznosti

Intuicija je sve ono što strah i anksioznost nisu. Već u samoj definiciji odašilje drugačiju energiju.

Intuicija se odnosi na instinktivno znanje — sposobnost da nešto znamo ili razumijemo bez pretjeranog razmišljanja. Ona se ne temelji na činjenicama već na unutarnjoj reakciji. Zbog toga, zahvaljujući intuiciji, neke stvari ne znamo objasniti — one za nas jednostavno jesu.

Intuicija:

  • ima za cilj usmjeriti nas i dati nam nove informacije
  • ukazuje nam kako se osjećamo u vezi nečega ili nekoga
  • ne tjera nas u kut, ne zastrašuje, ne čini nas nervoznima
  • ne ostavlja nas u nelagodi — nosi osjećaj mira, makar nejasan
  • je naš unutarnji glas koji ne vrišti, nego tiho govori

 

Strah štiti nas od konkretne prijetnje.

Anksioznost nas drži u stanju povišene pobuđenosti čak i bez prijetnje.

Intuicija nas vodi iz mjesta mira, a ne straha.

Kako u svakodnevici razlikovati intuiciju, strah i anksioznost?

Razlika između intuicije i anksioznosti u teoriji je jasna – u praksi, posebno za osobe koje dugo žive s povišenom anksioznošću, može biti iznimno teško razlikovati ova dva stanja.

Zato dijelim nekoliko korisnih smjernica:

Obrati pažnju na kvalitetu unutarnjeg glasa

Strah je glasan, hitan, usmjeren na konkretnu prijetnju. Prolazi kad prijetnja prođe.

Anksioznost je tiha ali uporna – kruži, vraća se, hrani se „što ako“ scenarijima i ne vezuje se uz konkretan događaj.

Intuicija je mirna. Ne vrišti i ne prijeti. Ona jednostavno jest – kao tiho znanje koje ne traži opravdanje.

Postavi si ovo pitanje

„Je li ono što osjećam vezano uz konkretnu prijetnju, uz zamišljeni negativni ishod ili je to mirna, stabilna spoznaja?“

Ako je odgovor “zamišljeni negativni ishod” – vjerojatno je anksioznost. Ako je to mirno, stabilno znanje koje ne traži potvrdu – to je intuicija.

Kada ih je teško razlikovati?

Posebno ako si dugo živjela u stanju povišene anksioznosti – intuicija i anksioznost mogu zvučati slično. Oba su „unutarnji glasovi“, oba se javljaju bez poziva.

Upravo tu leži vrijednost terapijskog rada: u učenju razlikovanja tih glasova i razvijanju povjerenja u onaj koji ti doista služi. To nije nešto što se nauči čitanjem – nego iskustvom, svjesnošću i pažnjom prema sebi.

Ostali tekstovi koji bi te mogli zanimati:

 

 


Tražimo li ili kreiramo svoje mjesto pod suncem?

Prepoznaješ da drugim ljudima oko tebe nekako stvari idu u životu, sve im se lijepo slaže — privatno ili poslovno. Kolegica je realizirala projekt o kojem je godinama pričala,...

Sindrom uljeza: kada je uspjeh stvaran, ali osjećaj njega nije

Ana je nakon godina rada dobila toliko dugo željeno unapređenje. I osjećala se sjajno sa postignutim uspjehom, s pravom. Godinama je radila, učila i gurala naprijed. Taj trenutak...

Unutarnji kritičar, perfekcionizam i nezdrava krivnja — kako se međusobno hrane

Ovaj tekst nastavak je prethodnog u kojemu sam pisala o tome kako nezdrava krivnja koči razvoj autonomije i drži ženu u identitetu „dobre djevojčice“. [→ Pročitaj prethodni...

Nezdrava krivnja i autonomija — kako osjećaj krivnje drži ženu u identitetu „dobre djevojčice“

Postoji jedan osjećaj koji ženu nesvjesno drži u identitetu „dobre djevojčice“ i koči njezin razvoj autonomije — i to je nezdrava krivnja. Nije riječ o osjećaju krivnje koji...

“Dobra djevojčica” na poslu — kako ovaj identitet utječe na tvoje samopouzdanje i profesionalni razvoj

"Sebe" uvijek unosimo u ono što radimo i na posao dolazimo sa svim obrascima koje nosimo. "Dobra djevojčica" ne ostaje kod kuće.  U ovom tekstu pišem o tome kako se ovaj...

“Dobra djevojčica” i samosabotaža: 6 načina kako te ovaj identitet koči u uspjehu i samopouzdanju

Znaš što želiš. Trudiš se. A opet- nešto te stalno vraća na isto mjesto: frustracija, nezadovoljstvo, osjećaj da ne napređuješ koliko "trebaš"....

4 faktora koja oblikuju identitet “dobre djevojčice”

Identitet “dobre djevojčice” bih opisala kao skup određenih ponašanja, misli, osjećaja i naučenih stavova (o sebi samoj i drugima) koji prevladavaju u funkcioniranju odrasle...

Pitanja koja će ti pomoći osvijestiti identitet “dobre djevojčice”

Ovaj tekst o pitanjima za samorefleksiju i dobroj djevojčici je nastavak prethodnog u kojem sam pisala o tome što je identitet "dobre djevojčice" - o obrascima ponašanja,...

Živiš li identitet “dobre djevojčice”?

Pojam "dobra djevojčica" zvuči kao nešto što pripada djetinjstvu. No identitet "dobre djevojčice" je obrazac koji mnoge odrasle žene nose sa sobom — koji je nesvjesno, duboko,...

Nošenje sa strahom u procesu osobne promjene — zašto se javlja i kako si pomoći

Osobnu promjenu bih definirala kao prelazak iz jednog stanja, odnosno jednog obrasca ponašanja…