Što utječe na razvoj identiteta “dobre djevojčice”?

osobni razvoj

Napisala Mateja Marinić

mag. rehab. educ. edukantica psihoterapijskog pravca transakcijska analiza

Identitet “dobre djevojčice” bih opisala kao skup određenih ponašanja, misli, osjećaja i naučenih stavova (o sebi samoj i drugima) koji prevladavaju u cjelokupnom funkcioniranju odrasle žene – koji zatim utječu na razvoj njene ličnosti, autonomije i ostvarenje zdravih odnosa.

Identitet “dobre djevojčice” se može objasniti i kao ponašanje u skladu s određenim stereotipnim očekivanjem – modeliranjem “dobre djevojčice” u odnosu s drugima i samom sobom  – one koja se ponaša i donosi odluke u skladu s očekivanjima koja se pred nju postavljaju ili koja su internalizirana, a ne na temelju vlastitih vrijednosti, svojih autentičnih potreba i želja.

Što utječe na razvoj identiteta “dobre djevojčice”?

Drugim riječima, što se točno događa kroz odrastanje djevojčice da se ona u odrasloj dobi ponaša, donosi izbore i odluke koji nisu autentični već su odraz naučenog ponašanja kako bi zadovoljila druge (i na taj način ostvarila odnos), odnosno određena očekivanja koja je i sama internalizirala kao “vlastita”? 

 

Kroz odrastanje različiti faktori utječu na razvoj identiteta djevojčice, a neki od njih su:

 

  • obiteljsko okruženje
  • kulturološka i društvena očekivanja
  • utjecaj vršnjaka
  • utjecaj ostalih važnih osoba (tzv. autoriteta) 

 

1. Obiteljsko okruženje

 

Obiteljsko okruženje i odnos roditelj-dijete igraju veliku ulogu u razvoju djetetovog identiteta.

Ovisno o tome kakvo se ponašanje u obitelji smatra poželjnim i za koje će točno ponašanje dijete dobiti pozitivnu pažnju i “nagradu”, takvo ponašanje će dijete više pokazivati.

Drugim riječima, ako djevojčica dobiva pozitivnu pažnju i “nagradu” za ponašanja kao što su poslušnost, marljivost, pomaganje, određen izgled; ako ju se pohvaljuje kada je “pristojna”, tiha i mirna, odnosno ne pravi “probleme” ona će isto internalizirati kao dio svog identiteta – ono što je poželjno pokazivati u odnosu s drugima.

Ostala ponašanja i emocije – poput ljutnje, odbijanje uključivanja u neku aktivnost, negodovanja, jasnog iskazivanja “ne”, spontanosti, iskazivanje interesa koja se stereotipno ne očekuju od djevojčica  – ako nisu prepoznata, odnosno ako se ista na bilo koji način “kažnjavaju” ili “kritiziraju” – djevojčica ih potiskuje i ne iskazuje u odnosu s drugima. Ona su i dalje na određeni način dio njenog funkcioniranja, no nisu integrirana u njenu ličnost već kroz odrastanje bivaju duboko potisnuta.

 

 

2. Kulturološka i društvena očekivanja

 

Društvo i kultura, kao i obiteljska dinamika, oblikuje određena ponašanja, stavove i izbore koji se prezentiraju odraslim ženama, djevojčicama i tinejdžericama za koja se očekuje da ih se na određeni način slijedi.

Današnji mediji i društvene mreže također oblikuju ono što je trenutno poželjno, u trendu, te se isto prezentira mladima i odraslima. Kolektivno se kreira određeni lifestyle koji je popularan – koji privlači “pratitelje” i omogućava “lajkove”. 

Poruke koje kultura, društvo, mediji i društvene mreže šalju utječu na percepciju onoga što je poželjno i za što se dobiva pažnja. S obzirom na to da je odraz identiteta “dobre djevojčice” udovoljiti određenim očekivanjima kako bi se naizgled ostvario osjećaj pripadnosti i odobravanja – slijeđenje kulturoloških i društvenih normi bez “kritičkog promišljanja”, bez prethodnog poznavanja vlastitih vrijednosti, potreba, interesa i želja dovodi do dodatnog osnaživanja ponašanja i bivanja u identitetu “dobre djevojčice”.

 

 

3. Utjecaj vršnjaka 

 

Ako “većina” prati određen obrazac ponašanja, razmišljanja i osjećaja; ako “većina” prati određeni način života i donosi određene odluke u skladu s kojima živi, a pojedinac u nekom trenutku osvijesti svoje potrebe, autentične interese, želje i aspiracije koje se razlikuju od “većine” vršnjaka – može se javiti osjećaj straha od odbacivanja i nepripadanja. Današnjim izrazom – fear of missing out (FOMO).

Strahu od odbacivanja, osjećaju neadekvatnosti, danas dodatno doprinose društvene mreže upravo zbog kreiranja određenog načina života koji je “popularan” i u “trendu”. Stoga se vrlo lako može stvoriti osjećaj da, ako nismo u skladu s određenom slikom – kakvi bi trebali biti i kakav način života bi trebali živjeti – nešto nije u redu s nama.

S obzirom na to da je u pozadini identiteta “dobre djevojčice” izraženi perfekcionizam, pretjerano udovoljavanje drugima nauštrub vlastitih stvarnih osjećaja, potreba i aspiracija te potreba za odobravanjem od strane drugoga – utjecaj vršnjaka i poželjnog načina života igra značajnu ulogu u tome da se odrasla žena na određeni način nastavi nesvjesno ponašati i živjeti kroz identitet “dobre djevojčice” prilagođavajući se unaprijed kreiranoj slici “poželjnog”.

 

 

4. Utjecaj ostalih važnih osoba – percipiranih “autoriteta”

 

Kroz odrastanje, roditelji nisu bili jedine nama važne figure – iako jesu jedne od najvažnijih. Kroz odrastanje se susrećemo i s drugim, nama važnim, osobama – bakama, djedovima, učiteljima, mentorima, trenerima… Druge figure i percipirani “autoriteti” također utječu na razvoj identiteta djevojčice i njeno ponašanje u odrasloj dobi – njihovi stavovi, način na koji se odnose i kakve poruke komuniciraju mogu ili dodatno učvrstiti identitet “dobre djevojčice” ili ju potaknuti na slobodnije izražavanje sebe, svojih stvarnih interesa, potreba, želja i razvijanje autonomije.

 

 

 

Kao zaključak ovog bloga, istaknula bih da različiti faktori utječu na razvoj identiteta djevojčice i da je nezahvalno izdvojiti jedan kao ključan. Svi su međusobno povezani i, do određene mjere, ostavljaju svoj utjecaj na razvoj ličnosti (koju čini temperament, osobine, stavovi, vrijednosti, uvjerenja, motivi…) djevojčice, odnosno odrasle žene. 

 

 

 

Kroz nastavak serije svojih blog postova ću više pisati o identitetu “dobre djevojčice”, o tome kako on utječe na različite aspekte života žene – njene privatne i poslovne odnose, odnosno njenu kvalitetu života. Također ću pisati više o tome kako “izaći” iz identiteta “dobre djevojčice”, odnosno kako raditi na postizanju autonomije, boljeg odnosa sa samom sobom i ostvarenju zdravih odnosa s drugima.

 

Može te također zanimati…